Projekt predstavlja inovativno istraživanje društvenih i ostalih mreža vladajućih obitelji upravljačkih struktura urbanih sredina hrvatskog povijesnog prostora Banske Hrvatske, Vojne krajine i Mletačke Dalmacije u razdoblju od sredine 18. do sredine 19. stoljeća čime je postavljen temelj za metodološko-istraživački pristup praćenja višegeneracijskih trendova povezivanja i nasljeđivanja upravljačkih funkcija.

Projekt će u istraživanju navedenih pitanja u geografskom smislu obuhvatiti hrvatski povijesni prostor koji su činili Banska Hrvatska kao dio civilnog dijela Habsburške Monarhije, Vojna krajina kao militarizirani dio te iste monarhije, Dalmacija kao dio Mletačke Republike do 1797. godine i u sastavu Francuskog odnosno Austrijskog Carstva nakon toga. Unutar navedenog geografskog okvira izabrana su značajnija urbana središta, tj. izvršen je probir najrelevantnijih urbanih sredina koje su imale značajnu ulogu na lokalnoj razini i služile kao uporišna i refleksna točka na svoju bližu i dalju okolicu i tamošnjih manjih zajednica stanovnika (sela i sl.). Te urbane sredine su Varaždin, Zagreb i Karlovac u Banskoj Hrvatskoj, a na prostoru Vojne krajine Bjelovar, Petrinja, Gospić te dva specifična grada na razmeđi vojne i civilne uprave – Senj i Rijeka. Na prostoru Mletačke Dalmacije to su najznačajnija središta i manje njima gravitirajuće i značajne urbane sredine: Zadar kao središte uprave Mletačke Dalmacije, zatim Šibenik uz manje gravitirajuće urbane sredine poput Skradina. Navedene urbane sredine izabrane su i iz razloga što se mogu razvrstati u pojedine grupe koje su funkcionirale unutar istih političkih tvorevina prilikom čega jedna ili dvije mogu predstavljati dominantnu sredinu prema drugim manjim sredinama koje njima gravitiraju. Vremenski okvir istraživanja postavljen je u period od sredine 18. stoljeća do 1848. godine jer u prvom redu kvantitativno pokriva razdoblje od 100 godina koje čine mogućim detektiranje i proučavanje najmanje triju obiteljskih generacija što je nužan preduvjet za istraživanja višegeneracijskog naslijeđivanja funkcija i umrežavanja. Drugi je razlog, izvedivost istraživanja po pitanju arhivske građe jer je razdoblje iznimno prikladno za istraživanje obzirom da su tada već postojali arhivski serijalni izvori (poput matičnih knjiga) te pisani (18. stoljeće) i tiskani (početak 19. stoljeća nadalje) dostupni shematizmama s imenskim i funkcijskim popisima upravljačkih struktura navedenih gradova (osobito Vojne krajine). I druga relevantna neobjavljena arhivska građa nudi kvantitativno i kvalitativno (tematski) brojne esencijalne i kontinuirane podatke vezane uz upravne strukture i/ili određene obitelji. Treći je razlog što navedeni period, od apsolutizma, preko prosvijećenog apsolutizma i revolucije do neoapsolutizma i reakcije donosi i razne, nerijetko drastične, političke i društvene promjene (poput ukidanja Mletačke Republike 1797. godine i dolaska Mletačke Dalmacije pod austrijsku upravu, odnosno period francuske vladavine koji se odrazio i na teritorije Vojne krajine). Upravo ti segmenti poslužit će kao kontrolne točke unutar cijelog proučavanog razdoblja za ispitivanje održivosti i preživljavanja ranije uspostavljenih mreža porodica na vlasti u upravnim strukturama pod izmijenjenim okolnostima. Završna godina obuhvaća samo predožujsko razdoblje 1848. godine.

Kroz prizmu proučavanja djelovanja službenih lokalnih upravljačkih “urbanih elita” pokušat će se otkriti željeni i neželjeni mehanizmi upravljanja u smislu samoinicijativnog uvođenja noviteta odnosno čuvanja postojeće modele s jedne te nametnutih modela od strane viših instanci ili utjecajnih struktura s druge strane. Rad na projektu organiziran je zato na način da se sedmero članova istraživačkog tima posveti određenim urbanim sredinama i njihovoj analizi u smislu postavljenih istraživačkih pitanja, dok će preostali svoje istraživačke aktivnosti prvenstveno usmjeriti na pronalaženje i pripremu relevantne sekundarne literature i arhivske građe. Naravno svi članovi će se voditi načelom međusobnog savjetovanja i pomaganja. Na redovitim sastancima u okviru projekta raspravljat će se o dotad postignutim rezultatima te odrediti i koordinirati buduće istraživačke korake.