Projekt “Vlast to smo mi. Društvene mreže i upravljačke strukture u hrvatskom novom vijeku” jedan je od trenutno tekućih projekata koji se vode na Hrvatskom institutu za povijest financiran od strane sredstava NextGenerationEU. Matični odjel na kojem se provodi projekt je Odjel za novovjekovnu povijest te osim članova navedenog odjela obuhvaća i jednog vanjskog člana sa Odjela za povijest Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. Akronim projekta je VTSM, a šifra: VTSM-380-02-23-46. Voditelj projekta je dr. sc. Vedran Klaužer, a članovi istraživači su: Juraj Balić, Alexander Buczynski, Lovorka Čoralić, Robert Holjevac, Marta Jurković, Zlatko Kudelić, Nikola Markulin, Filip Novosel, Teodora Shek Brnardić.  Projekt predstavlja inovativno istraživanje društvenih i ostalih mreža vladajućih obitelji upravljačkih struktura urbanih sredina hrvatskog povijesnog prostora Banske Hrvatske, Vojne krajine i Mletačke Dalmacije u razdoblju od sredine 18. do sredine 19. stoljeća čime je postavljen temelj za metodološko-istraživački pristup praćenja višegeneracijskih trendova povezivanja i nasljeđivanja upravljačkih funkcija. Istraživanje obuhvaća proučavanje najznačajnih urbanih sredina poput Varaždina, Bjelovara, Senja, Rijeke, Gospića, Karlovca, Zadra, Šibenika, Skradina i Boke Kotorske, kao urbanih sredina koje su služile kao uporišna i refleksna točka na svoju bližu i dalju okolicu. Unutar navedenih urbanih sredina koristeći se relevantnom arhivskom građom (matične knjige, vojni popisi i sl.) obradit će se i istražiti kako su vlasti određenih urbanih sredina pomoću svojih društvenih mreža uspostavile i održavale vlast na lokalnoj i regionalnoj razini, postojanost “protobirokratskih” dinastija koje su generacijama „vladale” istim urbanim sredinama. Kroz navedenu prizmu proučavanja djelovanja službenih lokalnih upravljačkih “urbanih elita” istražiti će se i modaliteti realizacije politike centralnih vlasti na lokalnoj razini, odnosno kakve su uloge obiteljske i druge društvene veze i u kontekstu bliskih odnosa i nepotizma utjecale na karijere pojedinaca. Završna komparativna analiza istraživanih urbanih sredina, sukladno pratećim objavama rezultata u vidu radova, sudjelovanja na skupovima i održavanjima radionica, podjednako će doprinijeti boljem poznavanju navedene problematike znanstvenoj i široj javnosti. Glavni je cilj rekonstrukcija osoba i porodica na upravljačkim funkcijama urbanih sredina i njihovih društvenih mreža u hrvatskim zemljama u razdoblju 1740. – 1848. godine. Od posebnog su interesa s jedne strane one mreže koje su sezale preko tadašnjih teritorijalnih granica Banske Hrvatske, Vojne Krajine i Dalmacije, a s druge strane određeni politički i društveni događaji koji su doveli do stanovitih prevrata u upravljačkim strukturama (npr. uspostava francuske uprave). Odabrana urbana središta poslužit će kao paradigme za proučavanje civilnih hijerarhijskih pokrajinskih upravnih praksi na relaciji centar – periferija, a pri tome bi se svakako uzela u obzir i komponenta središnjih vlasti Habsburške Monarhije odnosno Mletačke Republike u smislu sagledavanja razine njihovog utjecaja i uplitanja u lokalne upravljačke strukture. Ključna pitanja koja usmjeravaju smjer istraživanja ovog projekta glase: Kako su vlasti određenih urbanih sredina pomoću svojih društvenih mreža uspostavile i održavale vlast na lokalnoj i regionalnoj razini? Jesu li i gdje postojale „protobirokratske” dinastije? Možemo li govoriti o urbanim oligarhijama koje su generacijama „vladale” istim urbanim sredinama? Na koji je način pod ovakvim okolnostima realizirana politika „odozgo” i je li postojao manevarski prostor za samoinicijative? Kakve su uloge pri tome igrale obiteljske i druge društvene veze i kako su se u kontekstu bliskih odnosa i nepotizma ostvarivale karijere? Postoje li u tom pogledu više razlike ili podudarnosti između Banske Hrvatske, Vojne krajine i Dalmacije i kako su se međusobno poklapale društvene mreže?